Samostalna i suverena država jedini je okvir koji Hrvatima može osigurati slobodu, kulturni napredak i materijalno blagostanje. Pobjedom u Domovinskom ratu hrvatski je narod stekao pravo da upravlja i gospodari zemljom za koju ga vežu ljubav, uljudba i povijesno iskustvo.
Samostalna i suverena država jedini je okvir koji Hrvatima može osigurati slobodu, kulturni napredak i materijalno blagostanje. Pobjedom u Domovinskom ratu hrvatski je narod stekao pravo da upravlja i gospodari zemljom za koju ga vežu ljubav, uljudba i povijesno iskustvo.
Hrvatska zemlja, otoci, šume, rijeke, jezera i druga prirodna bogatstva moraju biti u vlasništvu hrvatskih građana i hrvatske države. Stranci ne mogu biti vlasnici hrvatskih prirodnih bogatstava.
Hrvatsko more vlasništvo je hrvatske države. Isključivi gospodarski pojas mogu iskorištavati samo hrvatska država i hrvatski građani.
O poljoprivredi, industriji, turizmu kao ni o drugim gospodarskim granama u današnjim se okolnostima, na žalost, ne može programski govoriti jer gospodarske programe donose metropole, a ne kolonije.
| Kako vlada Vlada ili gdje smo |
|
|
| Ponedjeljak, 12 Srpanj 2010 23:38 |
|
Ratimir Čačić i Slavko Linić opet kritiziraju Vladu. Baš kao i Vesna Pusić, Zoran Milanović. Kad se javljaju ljudi 'provjerenih sposobnosti' – neki od njih su se već dokazali, u Vladi, odvevši ovu zemlju u posve izvjesnu 'neizvjesnu budućnost' – onda je, nesumnjivo, čas da Vlast pakira kovčege. Putne. I svi koje je zaposlila, znači mnogobrojni rođaci, prijatelji, znanci, suradnici... Doći će do velike smjene.
Očito, kako je i dalje na snazi velika čistka Jadranke Kosor, i ta veličanstvena potjera za korupcijom i nepotizmom, na svim razinama, Hrvatskoj predstoje blistavi trenutci. Unatoč trenutno nazočnom klientelizmu i, neki to tako zovu, ideološko-političkoj prostituciji? Unatoč svemu, ili baš zbog toga, primaknuti smo sasvim EUropskoj uniji, već osjećamo za vratovima njezin topli dah, ili čelični stisak. Dok Jadranka Kosor i dalje proslavlja 'skori' ulazak, dovršetak, pristup, ili kako se već ne zove njezin kompletan politički program, u EU. Gospodarstvo se već dramatično 'oporavilo'? Brodogradnja ima još 6 ciglih mjeseci. Inače.
Održao se sastanak ministara prometa, u Zagrebu, svih zemalja 'regiona'. Zašto da si lažemo, zapravo svih jugoslavenskih republika i pokrajina, plus Albanije. Planira se, navodno, kandidatura za europsko nogometno prvenstvo, koje bi organizirale Hrvatska, BiH i Srbija. Opet negdje drugdje, jer toliko ocrnjivani Marković nema za to sluha. U prvom slučaju sastanak se održao bez novinara, rekli su – izdati će priopćenje o sastanku. Ni u ovom drugom slučaju, nitko, čini se, ne pita hrvatske državljane, jesu li oni za taj ubavi projekt ili ne. Kao nekad, sve je 'pod kontrolom'. Sve je to u 'našem' interesu, gdje god to 'naše' završavalo ili započinjalo. Jadranka Kosor, istodobno, kaže da će ''sljedećih 6 mjeseci biti još teže''. Iz toga proizlazi nešto od ovoga, ili: (a) 'to sam znala i dosad, ali vam nisam htjela reći, da vas ne uznemirim bez potrebe', (b) 'stvari su se u međuvremenu pogoršale, sad vam to moram reći', (c) 'brod tone ubrzano i duboko, i nitko ne zna gdje će završiti', (d) 'ostajem s vama do kraja – ionako nemam što drugo raditi', (e) 'ne znam što bih rekla, ali znate priču o šupljem i praznom', (f) 'tko zna, možda se i vidimo za 6 mjeseci, na Zapadnom Balkanu'.
Francuski predsjednik vlade Francois Fillon istaknuo je pak Hrvatsku kao primjer ostalim zemljama u 'regiji', spomenuvši Zapadni Balkan. Osim što to zvuči više nego šuplje, u trenutku kad je malo tko u 'regiji' zadovoljan bilo s čime što dolazi u 'regiju' izvana, Fillon poput svakog dobrog Francuza iskazuje karakterističnu nadmoćnu ignoranciju, geografsku, 'istočnoeuropsku'. Po Fillonu Hrvatska, naime, pripada Balkanu. Iako su kronično nepoznavanje i sukob sa zemljopisnim i povjesnim činjenicama stajali Francuze puno toga kroz povijest, tu nema lijeka. Neki nikad ne nauče, jednostavno su nesposobni. I eto, unatoč fantastično lošoj situaciji u Hrvatskoj, Jadranka Kosor s radošću govori o već trećem mjesecu opadanja nezaposlenosti. Neki se put, i sve češće, pitamo gdje ona živi. Kako Vlada vlada? Gdje smo uopće, u ovom trenutku? U suverenoj, neovisnoj Hrvatskoj? Malo bi se tko odvažio tako odgovoriti. Pa ipak, suverena je Hrvatska nešto što većina hrvatskih državljana želi. I Kosor to dobro, i predobro zna. Slaven Šuba (ovaj tekst objavljen je na portalu www.hrsvijet.net. Dr. Slaven Šuba je član Središnjeg odbora stranke Jedino Hrvatska) |
Benjamin Tolić je rekao da je svaki od Pešordinih članaka 'zaokružena priča, koju pisac, braneći tradicionalne hrvatske vrjednote od naplavina zatornoga globalnog smeća, slasno ispreda oko aktualna događaja'.Tolić kaže da se Pešordine tekstove teško može opisati polemikama, jer u današnjoj Hrvatskoj nema ni uvjeta za polemiku.Hrvatska je vlast, kaže Tolić, prodala medijski prostor strancima i tako žrtvovala pluralizam hrvatskog društva monizmu tuđinskog interesa. Zbog toga danas u Hrvatskoj televizija, radio i visokonakladni dnevni i tjedni listovi, danonoćno promiću inozemni probitak, a samo dva niskonakladna tjednika (Hrvatski list i Hrvatsko slovo), koji jedva vezuju kraj s krajem, brane elementarne hrvatske političke,…
Benjamin Tolić -Sanaderova dionica
Tolićeve kolumne same od sebe izrastaju u skladnu cjelinu, a knjiga "Sanaderova dionica" svojevrsna je sinteza Tolićevih ranijih djela..U njoj su objedinjeni ironijsko-satirični diskurs te jasan, izgrađen i originalan stil.Knjiga pruža literarni užitak uvida u stanje nacije u tijeku i na kraju Sanaderove dionice, kako bi literarni užitak, naravno bez autorove krivnje, mogao ostaviti i gorak okus.O knjizi su na predstavljanju govorili Damir Pešorda, autor Benjamin Tolić, Mate Kovačević i Stjepan ŠešeljPo Kovačevićevim riječima Tolić majstorskim umijećem klasičara daje presjek za Hrvatsku pogubna političkog mentaliteta."Nositelje tog mentaliteta Tolić prepoznaje u politici aktualnoga predsjednika Republike, Račanovoj šesteročlanoj koaliciji i Sanaderovu savezu za Europu,"…
Pogađate već da je riječ o 'euroskeptičnoj' knjizi ili, točnije rečeno eurorealističnoj. U tridesetak poglavlja, na tristotinjak stranica Bošnjak analizira hrvatsko pristupanje Europskoj uniji s najrazličitijih aspekata, nudi mnoštvo podataka, slika, grafikona, tablica, citata i drugih podataka na koje je u domaćem tisku proteklih godina bilo uistinu teško, ako ne i nemoguće naići. S te strane ova je knjiga vrlo dragocjena svima koje zanimaju činjenice u odnosima između Hrvatske i EU-a, bez obzira slagali se ili ne s autorovom temeljnom tezom da je za Hrvatsku politika ulaska u EU bez alternativa, zapravo, pogubna. Posebna vrijednost Bošnjakove knjige jezgrovit je, izravan…
» 1 2 3 »
JEDINO HRVATSKA se u poptunosti financira od članskih doprinosa i donacija. Stoga je svaka pomoć dobrodošla.