U travnju ove godine Državni je zavod za statistiku popisao hrvatsko pučanstvo. U lipnju je objavio da nas ima 4,290.612. Još nije priopćio narodnosni sastav. Premalo je, kažu, bilo sedam mjeseci za obradbu tih podataka. Premalo - usprkos blagodatima računalne tehnike? Usprkos izbornim potrebama? Blago onomu tko vjeruje! Mene mori dvojba što je posrijedi: obična lijenost zaposlenika ili politička mudrost uprave Državnoga zavoda za statistiku.

 Ali, mogao bi tkogod priupitati,  što je sad to? Kakve veze ima popis pučanstva s izborima?! Hm, da… U demokratski uređenoj državi nema veze. U Hrvatskoj ima. U Hrvatskoj je popis pučanstva osnova ravnopravnosti Hrvata i nehrvata. Nekoć su tu političku vrjednotu štitile izvanjske sile: JNA i Partija. Komunistički su je ideolozi pomno povijali u „bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti“ i u strogo zabranjeno „prebrojavanje na nacionalnoj osnovi“. Danas se, upravo suprotno, ravnopravnost Hrvata i nehrvata u Hrvatskoj temelji na brojidbi i – diskriminaciji usklađenoj s brojidbenim rezultatima. 

Tako su, primjera radi, Srbi, kojih je udio u pučanstvu veći od 3 posto, opskrbljeni pravom na 3 narodna zastupnika u Hrvatskomu saboru. Vlahā je, opet primjera radi, po popisu pučanstva iz god. 2001. u Hrvatskoj živjelo samo 12. Zbog takve brojnosti oni s 11 narodnih manjina - od kojih svaka za se čini manje od 1,5 posto hrvatskoga pučanstva – dijele pravo na jednog narodnog zastupnika. Narodne manjine biraju svoje zastupnike u zasebnoj izbornoj jedinici, koju čini cijela Republika Hrvatska. A biraju ih većinskim izbornim sustavom. Najčešće smiješno malen broj biračkih glasova ovjerovljuje zastupnički mandat. Roma je Nazifa Memedija kao zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske narodne manjine u 6. saziv Sabora i koaliciju s HDZ-om lansirao 351 romski glas. A takvih je šepavih mandata u tom sazivu bilo 8. 

Naravno, sve je to po Ustavu i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. „Nacionalnih“?! Zakonodavac – očito   ne razlikuje narod i naciju! Narod je kulturna zajednica, a nacija politička zajednica na određenom teritoriju. U Europi nema nacije bez naroda. Ali ima naroda koji nisu prerasli u naciju. Takvi su, primjerice, Romi i Vlasi. U Hrvatskoj su oni romska i vlaška narodna manjina. Kada ih zakonodavac naziva „nacionalnim“ manjinama, to zvuči kao zlobna poruga. Ali i druge su tzv. nacionalne manjine u Hrvatskoj - narodne manjine. Svi ti tzv. nacionalni manjinci pripadnici su drugih naroda, ali žive s hrvatskim narodom, u krilu hrvatske nacije, po hrvatskim zakonima. Svi su oni hrvatski državljani, to će reći - politički Hrvati. A svim političkim Hrvatima pripadaju jednaka politička prava. 

Treba dakle dokinuti tzv. pozitivnu diskriminaciju narodnih manjina. Pozitivna je politička diskriminacija kao batina: ima dva kraja. Drugi je kraj nužno negativan. Krasno se to vidi u Hrvatskomu saboru. Tamo je u zadnjim dvama sazivima 8 etničkih nehrvata „igralo ulogu“ HDZ-ova „jezičca na vagi“, tj. odlučivalo o kakvoći vlasti. A i neke su štetne odluke, kao suspenzija ZERP-a za članice EU i zakon o igralištima za golf, donesene minimalnom većinom zastupničkih glasova. U takvim su okolnostima nositelji „šepavih“ mandata sigurno znali dobro naplatiti svoju „igru“. Tako je država pretrpjela dvostruku štetu. 

Pogubnost pozitivne diskriminacije „nacionalnih manjina“ poodavno je uočio današnji sudac Ustavnoga suda Mato Arlović. Kada je izjavio da treba dokinuti XII. (manjinsku) izbornu jedinicu, izazvao je neviđen javni bijes Milorada Pupovca i Furija Radina, političkih Hrvata koje je pozitivna diskriminacija uzvisila na dostojanstvo knezova srpske i talijanske „nacionalne manjine“. Taj su bijes zdušno smirivala vodstva SDP-a i HDZ-a nastojeći obećanjima zadobiti naklonost povrijeđenih dostojanstvenika.

Danas Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) izlazi i na opće izbore u IX. izbornoj jedinici. Milorad Pupovac i Slobodan Uzelac tumače to kao – proboj iz geta! Kakva bezobraština! Uzelac i Pupovac u getu?! Prvi – potpredsjednik Vlade, drugi – zastupnik u Hrvatskomu saboru i sekularni patrijarh Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj kojemu političari hodočaste na božićni domjenak! Svašta. Arlović je bio u pravu: zaslužuju izgon iz geta – na opće izbore. 

Kada to učinimo, više nam ne će trebati ni obična lijenost zaposlenika ni politička mudrost uprave Državnoga zavoda za statistiku.