|
Pod naslovom „Uzgajivači hmelja na koljenima – velike pivovare ne žele njihov urod“ austrijski Abendblatt (Večernji list) od 21. kolovoza 2011. opisuje nevolje hrvatskih uzgajivača hmelja i piše:
„Hmeljari ne pamte ovako teško razdoblje...Zadrugari, naime, još nisu prodali oko 25 tona lanjskog uroda...
A sad kad su sve naše velike pivovare u stranom vlasništvu, do njih je nemoguće doći i plasirati svoje, govore upravitelj Zadruge Antonio Huzjak i njen predsjednik Stjepan Habijanić...
Zadrugari ne smiju hmelj spaliti pa planiraju njime ognojiti polja, jer, kažu, u njemu nema kemije, a dodaju da bi u budućnosti, nakon što rastave strojeve, mogli zaraditi prodajom starog željeza.“
Abendblatt od 25. Kolovoza pod naslovom „Ulaskom u EU propast će 50% domaćih konditora“, opisuje stanje u domaćoj konditorskoj industriji:
„Iako izvezu više od 50 % svoje proizvodnje, što znači da imaju dobre proizvode i marketing,, domaćim konditorima prijeti propast. Tvrdi to, naime, ravnatelj Kondina Stipan Bilić, ističući da nijedna industrija koja više od dvije trećine domaćeg tržišta prepusti strancima, a onda sreću traži na stranim tržištima, dosad na takav način nije opstala.
Proizvodnja i prodaja hrvatskih konditora na domaćem tržištu pada već tri, a izvoz dvije godine, dok uvoz raste.“
Obje ove vijesti ukazuju na posljedice politike „EU nema alternative“, tj. na posljedice prodaje hrvatskih pivovara strancima i dopuštanja da nas, među drugom robom, preplave i strani konditorski proizvodi.
Da bi ugodile stranim gospodarskim interesima vlasti u Hrvatskoj, širom su otvorile granice stranoj robi i stranom kapitalu, ne hajući za sudbinu konditora, hmeljara, ribara, brodograditelja i općenito vlastitih građana.
Valjda nitko nije toliko naivan da je pomislio kako će Hrvatska prodavati svoju robu na europskom tržištu, kad je društvo s Markovog trga i Pantovčaka ushićeno uzvikivalo kako nam se otvara tržište od 500 milijuna ljudi.
Valjda se i prostim okom vidi da naših proizvoda na tom 500-milijuntnom tržištu nema, a da je Hrvatska preplavljena stranom robom.
Taj europski uvjet za uzajamnim otvaranjem tržišta podsjeća, što se ravnopravnosti tiče, na poziv Tysona da s nijm „ravnopravno“ ukrstite rukavice.
www.izravno.com
|