Poglavlje 17., točnije ‘Izvješće o ispunjenju obveza‘ pokazuje da je vlada izdala naš narod i odrekla se monetarnog suvereniteta. 

Vlada Jadranke Kosor umjesto pune zaposlenosti i gospodarskog rasta dogovorila je da je cilj HNB-a “održavanje stabilnosti cijena te podupiranje opće gospodarske politike Europske zajednice”. Zapazite, do ulaska u EU cilj HNB-a bio je podupiranje gospodarske politike RH, sada je cilj podupiranje EU!

U starom zakonu, bilo je navedeno da je Hrvatska narodna banka odgovorna Hrvatskom saboru. Spomenuta odredba sad je ukinuta. Uklonjena je i odredba prema kojoj je Hrvatski sabor bio zadužen za donošenje statuta Hrvatske narodne banke. Odredba prema kojoj Hrvatski sabor može nakon rasprave o određenom izvješću, koje mu je dostavila Hrvatska narodna banka, usvojiti zaključke također je uklonjena iz Zakona.

Usvojena je zabrana izravnog monetarnog financiranja javnog sektora, odnosno mogućnost da država posudi novac ili ga dobije nekreditno (bez zaduživanja) od strane HNB-a sa ciljem pokrivanja proračunskog deficita, odnosno rashoda općenito i zabranjuje se povlašten pristup javnog sektora financijskim institucijama. Odredbe koje osiguravaju uvođenje Eura kao službene valute Republike Hrvatske, također su uključene u Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci. Republika Hrvatska namjerava uvesti Euro kao svoju službenu valutu. 

Od sada Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela ne traže, niti su vezani uz upute Republike Hrvatske, njezinih institucija ili tijela, niti ta ista smiju odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odredbu Hrvatske narodne banke u djelokrugu njezine nadležnosti. 

Ono što nas čeka ulaskom u Europsku uniju jest dužničko ropstvo. Umjesto da se mali proračunski deficit (do 5%) pokriva svake godine nekreditnom emisijom, deficit (dug) će se prenostiti iz godine u godinu, odnosno akumulirati uvećan za iznose pripadajućih kamata. Budući da sav novac ulazi u opticaj kao dug, novčana masa će rasti izrazito usporeno (što će omogućiti privremenu cjenovnu stabilnost i dugoročno dovesti do stagflacije), ali će istovremeno doći do ubrzano rastućeg duga zbog efekta kamata. 

Naime, monetarni sustav koji ne predviđa primarnu (nekreditnu) emisiju već samo kredit u dužem razdoblju će sigurno financijski upropastiti kompletno gospodarstvo i na osnovi kamata isisati sve vrijednosti. 

Problem je u tzv. ‘kumulativnoj kamati’: Zamislite državu sa milijun poslovno sposobnih stanovnika. Svi oni će uzeti kredit od 1000 kn na godinu dana (uz 10% kamate) te će ga morati otplatiti 1100 kn. Nakon godinu dana oni moraju ukupno vratiti 1100 milijuna kuna kredita. Banka je zaradila 100 milijuna. Svi imaju 100 kuna manje nego na početku. Zbog toga možemo očekivati da će uzeti ponovno kredit ali ovaj put 1100 kuna. Sa 100 kuna poravnavaju gubitak i imaju 1000 kuna kredita. Međutim, sada moraju vratiti 1210 kuna. Nakon 2 godine svi imaju 210 kuna manje nego što su imali na početku. Banka je zaradila dodatnih 110 milijuna kuna tj. ukupno 210 milijuna kuna. Ponovnim uzimanjem sve većeg kredita se ciklus ponavlja uz još veći gubitak novca, odnosno vi ste u sve većem dugu, a nemate više novca. 

Da bi ste imali istu količinu novca morate ulaziti u sve veće dugove. Drugim riječima, ako novac koji ste dobili kreditom (ulaskom u dug) prije nije postojao, jasno je da nema novaca niti za kamate koje se obračunavaju na njega. U monetarnom modelu bez nekreditne emisije, bilo kakva kamata ne može se vratiti. Taj novac ne postoji, postojati će samo ako se digne novi kredit da se s njime plate kamate, ali se sada ne može vratiti niti glavnica, niti kamata na novi kredit, zato je nužna posljedica takvog modela kreditna kriza (nemogućnost otplate duga).

Radi sve većeg opterećenja novca u opticaju dugom i visokih poreza, u EU dolazi do porasta cijena proizvoda i usluga (pada vrijednosti valute), kojeg ne prati istovremeni porast plaća. 

Uvođenjem Eura, stanje se samo pogoršava, a primjeri svih zemalja EU koje su prihvatile Euro pokazuju nam da je uvođenjem Eura došlo i do istovremenog pada kupovne moći. Sa protokom vremena razlika između duga i ukupne novčane mase biti će sve veća i čeka nas uspostava dužničkog ropstva i razvlaštenje države i njezinih stanovnika od kapitala koji će sa vremenom postati vlasništvo banaka u stranom vlasništvu. Iza tih banka kriju se neformalne strukture moći koje za cilj imaju porobljavanje čovječanstva i uspostavu globalne diktature. Sve veća centralizacija moći i postupno pretvaranje Europske unije iz ‘ekonomske zajednice’ u federalnu državu, korak je ka ostvarenju njihovog cilja i jedini način na koji im se možemo oduprijeti je izaći na referendum i jasno reći NE! 

Ono što je sigurno jest da je većina nesvjesna toga što ih čeka i što im zagovornici ulaska u EU spremaju (HDZ, SDP, Lesar & CO) .

Ivan Pernar

Savez za promjene